Pred brojnim publikom u JU Muzeji i galerije Podgorice sinoć je otvorena izložba slika akademskog slikara Ervina Ćatovića pod nazivom “Život kao igra”, posljednjih deset godina.

Izložbu je otvorio akademik prof. dr Šerbo Rastoder naglasivši da je ovako veliki slikar imao po kome doći obzirom da je i njegov otac Hilmija Ćatović bio jedan od najvećih imena slikarstva, ne samo na prostoru Crne Gore, nego bivše Jugoslavije.

“Prosto je nemoguće govoriti danas o istoriji umjetnosti i istoriji slikarstva ovih prostora, a ne spomenuti jednog od najvećih a to je Hilmija Ćatović koji je bio i osnivač Pedagoške akademije u Pristini”, naglasio je Rastoder.

Kako je on istakao, imajući u vidu sami naziv izložbe “Život kao igra”, može se samo zavidjeti slikarima što u to beskrajno carstvo slobode ovako uvjerljivo i ovako lijepo i sa ovakvim sadržajima to i promovišu.

“Meni je zaista činilo zadovoljstvo i čast da ovu izložbu proglasim otvorenom, a tim prije što je posljednja izložba koju sam otvarao bila izložba njegovog oca upravo ovdje u Podgorici” rekao je Rastoder i čestitao autoru na svemu što je do sada uradio, te i organizatorima na izvanredan umjetnički događaj.

Kustoskinja JU Muzeji galerije Podgorica Selma Đečević, naglasila je da ovom izložbom ta ustanova nastavlja pozitivne programske prakse koje se odnose na regionalnu saradnju, te je ovo još jedna u nizu izložbi koja prati navedene kulturne tokove.

Ervin Ćatović se na ovoj izložbi predstavlja sa oko četrdesetak radova objedinjenih nazivom “Život kao igra”. Premda izložene slike pripadaju jednom tematskom krugu i mogu se staviti u istovjetan poetički kontekst, one su rađene u nekoliko stvaralačkih faza u toku posljednjih godina.

“Pejzaž čini polazište ove metafizičke igre u čijoj slikarskoj razradi on prevazilazi polazišni oblik transponujući se u aluzivna polja slutnji, nepregledna prostranstva semiotičkih zagonetki”, opisala je kustoskinja Đečević.

Posjetioci će se uvjeriti u upečatljiv likovni stil Ervina Ćatovića, čiji je slikarski rukopis prije svega snažan, temperamentan i koloristički raskošan.

Ćatović je rođen 12. septembra 1966. godine u Prištini. Fakultet likovnih umetnosti, kao i postdiplomske studije završio je na FLU u Prištini. Studijska putovanja i usavršavanje obavlja u Italiji i Francuskoj.

Izložba je za sve posjetioce otvorena do 29. januara. 2018. godine. 

 

 

 

 

 

U JU Muzeji i galerije Podgorice u utorak 16. januara 2018. godine od 20.00h biće otvorena izložba slika umjetnika Ervina Ćatovića pod nazivom “Život kao igra”, posljednjih deset godina.

Posjetioci će se uvjeriti u upečatljiv likovni stil Ervina Ćatovića, čiji je slikarski rukopis prije svega snažan, temperamentan i koloristički raskošan.

Ćatović je rođen 12. septembra 1966. godine u Prištini. Fakultet likovnih umetnosti, kao i postdiplomske studije završio je na FLU u Prištini. Studijska putovanja i usavršavanje obavlja u Italiji i Francuskoj.

Ljubitelji likovne umjetnosti Ćatovićevu izložbu mogu pogledati do 29. januara.

 

 

U razgovoru sa gospodinom Seadom Đokajem, direktorom JU Muzeji i galerije Podgorice, Magazin Renome je predstavio ovu ustanovu sa objektima koji su u njenoj nadležnosti i njihovim sadržajima. Međutim, i pored kulturnog nasljeđa, lice Podgorice puno zavisi i od drugih institucija, odnosa prema životnoj sredini, navika građana, uređenosti trgova, trotoara, terasa, ponašanja na ulici, u saobraćaju i drugih faktora koji utiču na ukupan doživljaj kvaliteta života i kulture Glavnog grada. Pored Muzeja i galerija Podgorice, tu su i druge institucije koje kreiraju kulturni život Glavnog grada. 
 
 
 
 
Svjedoci trajanja
 
Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice jedna je od najznačajnih ustanova kulture Glavnog grada u čijim objektima se organizuju razne manifestacije i sadržaji. U okviru svog djelokruga rada objedinjuje tri djelatnosti od posebnog javnog interesa: muzejskugalerijsku i zaštitu kulturnih dobara, a takođe ima izvanrednu i izdavačku djelatnost. U svrhu sprovođenja osnovne djelatnosti djeluju organizacione jedinice: Sektor Muzeja grada i Muzeja Marka Miljanova na Medunu,  Sektor Moderna galerija i Galerija Rista Stijovića, i Sektor za zaštitu kulturnih dobara.
 
Prostori u kojima se realizuju povremene muzejsko-galerijske izložbe su u glavnoj muzejskoj zgradi, u UL. Marka Miljanova br. 4, Kuslevovoj kući, Ul. Vuka Karadžica br. 8 i Galeriji Art na Trgu Nezavisnosti.  Stalna postavka Muzeja Glavnog grada prezentuje eksponate iz istorijske, arheološke, kulturno istorijske i etnografske zbirke. Uobičajena praksa muzejske djelatnosti je da se na stalnim izložbama prezentuju najvredniji i najreprezentativniji eksponati, pa je tako i kod nas. Među njima teško je izdvojiti neki kojem treba dati prednost u odnosu na ostale.
Svojom ljepotom i kulturno-istrorijskim značajem posjetiocima podjednako plijeni pažnju rimsko staklo i drugi predmeti sa Duklje, helenistički zlatni nakit sa arheološkog lokaliteta Gostilj, venecijanski vez i srebrni oval s kraja XV i početka XVI vijeka (poklon poznatog crnogorskog štampara Božidara Vukovića Podgoričanina crkvi Sv. Đorđa pod Goricom), gvozdeni ključ sa tvrđave na Ribnici, zatim tradicionalno pokućstvo, oružje, nošnje i nakit sve tri konfesije sa ovih  prostora i td. Bogata ponuda stalne muzejske postavke će približiti svakom posjetiocu kulturu i običaje stanovnika ovih prostora kroz vjekove.
Muzej na Medunu
 
Na dvanaestak kilometara od centra Podgorice nalazi se  Muzej “Marko Miljanov” na Medunu, u kojem pored eksponata vezanih za njegov život i djelo, posjetioci mogu  vidjeti i predmete koji se odnose na  jedan broj njegovih savremenika - istaknutih ličnosti iz crnogorske istorije. Izloženi etnografski materijal, uglavnom daje dovoljno podataka za sticanje impresija o nekadašnjem životu u Kučima. Muzej je opremljen i audio vodičem, tako da je sadržaj muzej pristupačan i strancima koji dođu da ga posjete.
 
Arheološki lokalitet Duklja
 
Antički grad Duklja, najznačajniji urbani centar na teritoriji Crne Gore u doba rimske dominacije, prvi put se javlja pod imenom Doclea u djelima Ptolomeja u II vijeku, dok poznati rimski pisac Plinije iz I vijeka ne pominje Docleu kao naselje, iako dosta govori o ilirskom plemenu Docleati, na čijoj se teritoriji nalazila i po kojem je dobila ime. Osnovana početkom I vijeka n.e. u početku kao manji kastel koji ubrzo prerasta u veliki utvrđeni grad. Krajem I vijeka, za vrijeme vladavine Vespazijana, dobija status municipijuma. Kroz čitavu antiku i rani srednji vijek duklja je predstavljala važan politički, kulturni i religiozni centar. Razorena u katastrofalnom zemljotresu 518. godine Duklja je iznova obnovljena. Nastavlja da živi i poslije Avaro-slovenske najezde početkom VII vijeka. Međutim, dolaskom Slovena  Duklja počinje da gubi svoj dotadašnji antički karakter.
 
Zbog svega navedenog Duklja danas predstavlja arheološki lokalitet značajan ne samo za našu državu već i širi prostor, na kojem se  u kontinuitetu  vrše arheološka istarživanja,  u skladu sa programom rada Muzeja i galerija Podgorice. Glavni grad, Balkan Heritage Foudacion i JU Muzeji i galerije Podgorice, 2016. godine potpisali su Memorandum o razumijevanju u trajanju od pet godina, dok je 2017.godine u okviru redovnih arheoloških istraživanja na Duklji, organizovana ljetnja škola arheologije “Doclea-arhaeology field school“.
 
 
Sahat Kula
 
Sahat kula je jedna od značajnih građevina Podgorice, kao dio nasleđa Osmanske arhitekture. Ona je jedna od četiri Sahat kule sačuvane u Crnoj Gori, koje se nalaze još u Ulcinju, Baru i Pljevljima. Sahat kulu je podigao u drugoj polovini XVIII vijeka Hadži Mehmed paša Osmanagić. Sahat kula je 1957.godine proglašena za kulturno dobro, dok je 1961.godine upisana u registar. Glavni grad je tokom 2017.godine u saradnji sa Turskom agencijom za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) izvršio konzervaciju i restauraciju Sahat kule.
 
 
Kuća Rista Stijovića
 
Kuća našeg poznatog vajara Rista Stijovića nalazila se u Staroj varoši. Projektom kojim je predviđena obnova “Kuće Rista Stijovića”  planira se izgradnja izložbenog prostora u kom će biti smješten legat Rista Stijovića, koji će posjetioci moći da vide prilikom obilaska, dok je planom predviđen i prostor za organizovanje povremenih izložbi. Radovi na kući Rista Stijovića teku planiranom dinamikom. Započeti su u septembru, a kako je planirano biće završeni do kraja ove godine, kada će JU Muzeji i galerije Podgorice pristupiti  realizaciji predviđenih sadržaja.
 
 
Galerijski fondovi
 
Fond “Moderne galerije” i Galerije “Rista Stijovića” broji  blizu 700 umjetničkih djela. Među njima se nalaze djela najistaknutijih crnogorskih stvaralaca, kao što su: Lubarda, Milunović, Vušković, Zonjić, Prijić, Lainović, Filo, Dado, Stijović, Stanić, Vujošević, Odalović i  mnogi drugi.
Od  osnivanja do danas, u prostorijama Moderne galerije izlagali su najznačajniji likovni stvaraoci iz Crne Gore i inostranstva. Cilj nam je da  predstavimo likovne stvaraoce koji su svojim djelom aktivno učestovali u stvaranju savremene likovne scene kako crnogorske, tako i drugih sredina. Kao posebno značajno ističemo tradicionalno predstavljanje mladih stvaralaca, sa posebnim osvrtom na studente Likovne akademije sa Cetinja.
 
 
Pluća Glavnog grada
 
Pored JU Muzeji i Galerije  Podgorice, Glavni grad ima prelijepo  prirodno okruženje sa svojim sadržajima za ljubitelje zdravog načina života. Tu su Gorica i Ljubović zbog panoramskog pogleda na Podgoricu i okolinu kao i  kanjon rijeke Cijevne na koji bi trebalo gledati kao buduće zaštićeno prirodno dobro.
 
Pored navedenih lokaliteta i institucija, Podgorica ima još institucija i organizacija iz domena civilnog sektora  koje svojim sadržajem i aktivnostima kreiraju kulturni sadržaj građanima i gostima Glavnog grada. Moramo svi zajedničkim naporima dati doprinos da nam Glavni grad bude ljepši, sadrđžajniji i da odiše kulturnim vrijednostima koje traju.
 
 
 

Pred brojnom publikom u JU Muzeji i galerije Podgorica, održana je 22.12.2017. godine, promocija knjige „Kulturna baština Balšića“ (istorijski almanah), autorke mr Vanje Vešović.

Tokom promocije autorka je naglasila da je ranija kritika udžbeničke literature i preporuke Savjeta Evrope bila da treba uraditi jednu kreativnu knjigu, istorijski almanah, koji ne bi bio od značaja samo za udžbeničku populaciju već i za laičku i stručnu javnost. 

„Ja sam pokušala, dala sve od sebe da uradim i popunim ovu prazninu kada je u pitanju udžbenička literatura i nadam se da sam uspjela u tome. Knjiga je da se čita i na sudu čitalaca će se temeljti sve kritike“, kazala je autorka Vanja Vešović Vuković.

Na promociji je govorila i prodekanica Filozofskog fakulteta Biljana Maslovarić, koja je istakla da je autorkina strast ogromna kada je u pitanju istraživanje istorijskih vrijednosti koje baštini Crna Gora. Ona je konstatovala da je zadivljujuća autorkina umiješanost da vrati i oživi cijeli četrnaesti vijek i preporučila i najširoj javnosti to djelo.

U okviru večeri prikazan je i kratak filmski materijal: Umjetnički doživljaj srednjovjekovne crnogorske kulture, utemeljen i inspirisan pomenutom knjigom. Filmski materijal je priredilo  Udruženje humanistkinja Crne Gore- Crnogorka.

“Autorka je pokazala da metodološki drugačiji prikaz itekako može da utiče na razvijanje kritičke misli. Do sada se o kulturnoj baštiti Balšića  pisalo uglavnom faktografski”, naglasila je ispred Udruženja mr Vesna Kovačević.

Knjiga tretira kulturnu i nacionalnu posebnost, druge po redu crnogorske dinastije – Balšić, naročito njihovu kulturnu zaostavštinu. Kako se radi o kulturnom nasljeđu XIV vijeka teško da bilo kakvi konzervatorski i restauratorski radovi mogu  vratiti njegov autentičan izgled.

Stoga, ovom knjigom na poseban način, poučnim, humanim, nadasve interesantnim pričama autor nastoji vratiti stari sjaj i prikazati moralne vrijednosti i kodekse koje su crnogorski dinasti poštovali i po kojima su živjeli.

Izdavač knjige je JU Muzeji i galerije Podgorice, a knjigu je finansijski podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice.