JU Muzeji i galerije Podgorice obavještava da će u utorak, 6. februara, sa početkom u 20h, u izložbenom prostoru Moderne galerije biti otvorena izložba Slobodana - Boba Slovinića pod nazivom “Izbor iz retrospektive”

Na izložbi će biti prezentovano 90 djela iz 22 ciklusa bogatog, višedecenijskog opusa umjetnika koji obuhvata period od ranih šezdesetih godina dvadesetog vijeka do danas.

Izložbu prati monografija o umjetniku u izdanju Narodnog muzeja Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice. 

U monografiji se nalaze tekstovi istoričarki umjetnosti dr Irine Subotić i Ljiljane Zeković, koja je njen urednik.

Izložbu će otvoriti rukovoditeljka Moderne galerije, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić koja je u uvodnom tekstu između ostalog zapisala: „Izložba obuhvata pet različitih umjetnikovih disciplina – slike na platnu, akvarele, grafike, crteže i kolaže, čime su predstavljene sve bitne i karakteristične autorove tematske, stilsko-morfološke i poetske preokupacije.

Zastupljeni su radovi iz cjelokupnog autorovog opusa: od najranijih crteža u kojima se iščitava traženje umjetničkog puta i definisanje vlastite likovne estetike do najnovijih likovnih ostvarenja s posebnim naglaskomna umjetnikovu reakciju na aktuelne društvene probleme poput globalizacije,devastacije prostora i  ekološka pitanja.

Sve te različite medije povezuje jedinstven umjetnikov rukopis u kome se vodi stalna borba za prevagu između emocionalnog i racionalnog. Njihov ponekad buran dijalog dovodi do toga da su u pojedinim plastičkim konceptima više naglašene strast i osjećajnost, dok su u drugima one u skladu sa racionalnim promišljanjem, pa čak ponekad i njemu potčinjene. Takođe, vodi se i stalni dijalog između figuracije i apstrakcije.”

Izložba će za posjetioce biti otvorena do 28.februara.

 

Slobodan Bobo Slovinić rođen je 1943. u Budvi. Rano djetinjstvo proveo u Budvi i u Kotoru. Srednje obrazovanje stekao na Cetinju i u Titogradu, maturirao je 1961. u gimnaziji „Slobodan Škerović”, u Titogradu. Diplomirao je 1966. na Akademiji za primijenjene umjetnosti u Beogradu, na odsjeku unutrašnje arhitekture, u klasi profesora Đorđa Krekića.

 

Prvi put se predstavio 1961. godine na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Za vrijeme studija izlaže sa prijateljima u kafani „?” u Beogradu. Prvu samostalnu izložbu priredio je 1965. u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 50 samostalnih i više od 300 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i u inostranstvu.

 

Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, među kojima: 1977. Nagrada „Oslobođenja Titograda” za slikarstvo; 1980. Prva nagrada „Zimskog salona”, Herceg Novi; 1983. Nagrada za slikarstvo „Grada Breseja”, Francuska; 1984. Nagrada Fonda „Moša Pijade”, na XVIII Likovnom salonu „13. novembar”, Cetinje; 1987. Prva nagrada salona „13. novembar”, Cetinje; 1988. „Počasna nagrada” za slikarstvo Saveza francuskih umjetnika, Pariz; 1989. Nagrada za slikarstvo „Le Franc Bourgeois”, Bresej; 1990. „Novembarska nagrada” za slikarstvo, Budva; 1990. „Trinaestojulska nagrada” Crne Gore; 1995. Plaketa „Beli anđeo” za slikarstvo, Prijepolje; Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. Član je ULUCG-a i ULUPUCG-a od 1968. Izabran 1978. za sekretara Odbora za likovne umjetnosti CANU. Postao 1982/1983. član „Maison des Artistes” u Parizu. 

 

Autor je knjiga: „Pariski zapisi” iz 1996; „Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore” iz 2010; „Ars Libris” iz 2013. Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se enterijerom i dizajnom, živi i stvara u Podgorici i u Budvi. 

 

 

 

Pred brojnim publikom u JU Muzeji i galerije Podgorice sinoć je otvorena izložba slika akademskog slikara Ervina Ćatovića pod nazivom “Život kao igra”, posljednjih deset godina.

Izložbu je otvorio akademik prof. dr Šerbo Rastoder naglasivši da je ovako veliki slikar imao po kome doći obzirom da je i njegov otac Hilmija Ćatović bio jedan od najvećih imena slikarstva, ne samo na prostoru Crne Gore, nego bivše Jugoslavije.

“Prosto je nemoguće govoriti danas o istoriji umjetnosti i istoriji slikarstva ovih prostora, a ne spomenuti jednog od najvećih a to je Hilmija Ćatović koji je bio i osnivač Pedagoške akademije u Pristini”, naglasio je Rastoder.

Kako je on istakao, imajući u vidu sami naziv izložbe “Život kao igra”, može se samo zavidjeti slikarima što u to beskrajno carstvo slobode ovako uvjerljivo i ovako lijepo i sa ovakvim sadržajima to i promovišu.

“Meni je zaista činilo zadovoljstvo i čast da ovu izložbu proglasim otvorenom, a tim prije što je posljednja izložba koju sam otvarao bila izložba njegovog oca upravo ovdje u Podgorici” rekao je Rastoder i čestitao autoru na svemu što je do sada uradio, te i organizatorima na izvanredan umjetnički događaj.

Kustoskinja JU Muzeji galerije Podgorica Selma Đečević, naglasila je da ovom izložbom ta ustanova nastavlja pozitivne programske prakse koje se odnose na regionalnu saradnju, te je ovo još jedna u nizu izložbi koja prati navedene kulturne tokove.

Ervin Ćatović se na ovoj izložbi predstavlja sa oko četrdesetak radova objedinjenih nazivom “Život kao igra”. Premda izložene slike pripadaju jednom tematskom krugu i mogu se staviti u istovjetan poetički kontekst, one su rađene u nekoliko stvaralačkih faza u toku posljednjih godina.

“Pejzaž čini polazište ove metafizičke igre u čijoj slikarskoj razradi on prevazilazi polazišni oblik transponujući se u aluzivna polja slutnji, nepregledna prostranstva semiotičkih zagonetki”, opisala je kustoskinja Đečević.

Posjetioci će se uvjeriti u upečatljiv likovni stil Ervina Ćatovića, čiji je slikarski rukopis prije svega snažan, temperamentan i koloristički raskošan.

Ćatović je rođen 12. septembra 1966. godine u Prištini. Fakultet likovnih umetnosti, kao i postdiplomske studije završio je na FLU u Prištini. Studijska putovanja i usavršavanje obavlja u Italiji i Francuskoj.

Izložba je za sve posjetioce otvorena do 29. januara. 2018. godine. 

 

 

 

 

 

U JU Muzeji i galerije Podgorice u utorak 16. januara 2018. godine od 20.00h biće otvorena izložba slika umjetnika Ervina Ćatovića pod nazivom “Život kao igra”, posljednjih deset godina.

Posjetioci će se uvjeriti u upečatljiv likovni stil Ervina Ćatovića, čiji je slikarski rukopis prije svega snažan, temperamentan i koloristički raskošan.

Ćatović je rođen 12. septembra 1966. godine u Prištini. Fakultet likovnih umetnosti, kao i postdiplomske studije završio je na FLU u Prištini. Studijska putovanja i usavršavanje obavlja u Italiji i Francuskoj.

Ljubitelji likovne umjetnosti Ćatovićevu izložbu mogu pogledati do 29. januara.

 

 

U razgovoru sa gospodinom Seadom Đokajem, direktorom JU Muzeji i galerije Podgorice, Magazin Renome je predstavio ovu ustanovu sa objektima koji su u njenoj nadležnosti i njihovim sadržajima. Međutim, i pored kulturnog nasljeđa, lice Podgorice puno zavisi i od drugih institucija, odnosa prema životnoj sredini, navika građana, uređenosti trgova, trotoara, terasa, ponašanja na ulici, u saobraćaju i drugih faktora koji utiču na ukupan doživljaj kvaliteta života i kulture Glavnog grada. Pored Muzeja i galerija Podgorice, tu su i druge institucije koje kreiraju kulturni život Glavnog grada. 
 
 
 
 
Svjedoci trajanja
 
Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice jedna je od najznačajnih ustanova kulture Glavnog grada u čijim objektima se organizuju razne manifestacije i sadržaji. U okviru svog djelokruga rada objedinjuje tri djelatnosti od posebnog javnog interesa: muzejskugalerijsku i zaštitu kulturnih dobara, a takođe ima izvanrednu i izdavačku djelatnost. U svrhu sprovođenja osnovne djelatnosti djeluju organizacione jedinice: Sektor Muzeja grada i Muzeja Marka Miljanova na Medunu,  Sektor Moderna galerija i Galerija Rista Stijovića, i Sektor za zaštitu kulturnih dobara.
 
Prostori u kojima se realizuju povremene muzejsko-galerijske izložbe su u glavnoj muzejskoj zgradi, u UL. Marka Miljanova br. 4, Kuslevovoj kući, Ul. Vuka Karadžica br. 8 i Galeriji Art na Trgu Nezavisnosti.  Stalna postavka Muzeja Glavnog grada prezentuje eksponate iz istorijske, arheološke, kulturno istorijske i etnografske zbirke. Uobičajena praksa muzejske djelatnosti je da se na stalnim izložbama prezentuju najvredniji i najreprezentativniji eksponati, pa je tako i kod nas. Među njima teško je izdvojiti neki kojem treba dati prednost u odnosu na ostale.
Svojom ljepotom i kulturno-istrorijskim značajem posjetiocima podjednako plijeni pažnju rimsko staklo i drugi predmeti sa Duklje, helenistički zlatni nakit sa arheološkog lokaliteta Gostilj, venecijanski vez i srebrni oval s kraja XV i početka XVI vijeka (poklon poznatog crnogorskog štampara Božidara Vukovića Podgoričanina crkvi Sv. Đorđa pod Goricom), gvozdeni ključ sa tvrđave na Ribnici, zatim tradicionalno pokućstvo, oružje, nošnje i nakit sve tri konfesije sa ovih  prostora i td. Bogata ponuda stalne muzejske postavke će približiti svakom posjetiocu kulturu i običaje stanovnika ovih prostora kroz vjekove.
Muzej na Medunu
 
Na dvanaestak kilometara od centra Podgorice nalazi se  Muzej “Marko Miljanov” na Medunu, u kojem pored eksponata vezanih za njegov život i djelo, posjetioci mogu  vidjeti i predmete koji se odnose na  jedan broj njegovih savremenika - istaknutih ličnosti iz crnogorske istorije. Izloženi etnografski materijal, uglavnom daje dovoljno podataka za sticanje impresija o nekadašnjem životu u Kučima. Muzej je opremljen i audio vodičem, tako da je sadržaj muzej pristupačan i strancima koji dođu da ga posjete.
 
Arheološki lokalitet Duklja
 
Antički grad Duklja, najznačajniji urbani centar na teritoriji Crne Gore u doba rimske dominacije, prvi put se javlja pod imenom Doclea u djelima Ptolomeja u II vijeku, dok poznati rimski pisac Plinije iz I vijeka ne pominje Docleu kao naselje, iako dosta govori o ilirskom plemenu Docleati, na čijoj se teritoriji nalazila i po kojem je dobila ime. Osnovana početkom I vijeka n.e. u početku kao manji kastel koji ubrzo prerasta u veliki utvrđeni grad. Krajem I vijeka, za vrijeme vladavine Vespazijana, dobija status municipijuma. Kroz čitavu antiku i rani srednji vijek duklja je predstavljala važan politički, kulturni i religiozni centar. Razorena u katastrofalnom zemljotresu 518. godine Duklja je iznova obnovljena. Nastavlja da živi i poslije Avaro-slovenske najezde početkom VII vijeka. Međutim, dolaskom Slovena  Duklja počinje da gubi svoj dotadašnji antički karakter.
 
Zbog svega navedenog Duklja danas predstavlja arheološki lokalitet značajan ne samo za našu državu već i širi prostor, na kojem se  u kontinuitetu  vrše arheološka istarživanja,  u skladu sa programom rada Muzeja i galerija Podgorice. Glavni grad, Balkan Heritage Foudacion i JU Muzeji i galerije Podgorice, 2016. godine potpisali su Memorandum o razumijevanju u trajanju od pet godina, dok je 2017.godine u okviru redovnih arheoloških istraživanja na Duklji, organizovana ljetnja škola arheologije “Doclea-arhaeology field school“.
 
 
Sahat Kula
 
Sahat kula je jedna od značajnih građevina Podgorice, kao dio nasleđa Osmanske arhitekture. Ona je jedna od četiri Sahat kule sačuvane u Crnoj Gori, koje se nalaze još u Ulcinju, Baru i Pljevljima. Sahat kulu je podigao u drugoj polovini XVIII vijeka Hadži Mehmed paša Osmanagić. Sahat kula je 1957.godine proglašena za kulturno dobro, dok je 1961.godine upisana u registar. Glavni grad je tokom 2017.godine u saradnji sa Turskom agencijom za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) izvršio konzervaciju i restauraciju Sahat kule.
 
 
Kuća Rista Stijovića
 
Kuća našeg poznatog vajara Rista Stijovića nalazila se u Staroj varoši. Projektom kojim je predviđena obnova “Kuće Rista Stijovića”  planira se izgradnja izložbenog prostora u kom će biti smješten legat Rista Stijovića, koji će posjetioci moći da vide prilikom obilaska, dok je planom predviđen i prostor za organizovanje povremenih izložbi. Radovi na kući Rista Stijovića teku planiranom dinamikom. Započeti su u septembru, a kako je planirano biće završeni do kraja ove godine, kada će JU Muzeji i galerije Podgorice pristupiti  realizaciji predviđenih sadržaja.
 
 
Galerijski fondovi
 
Fond “Moderne galerije” i Galerije “Rista Stijovića” broji  blizu 700 umjetničkih djela. Među njima se nalaze djela najistaknutijih crnogorskih stvaralaca, kao što su: Lubarda, Milunović, Vušković, Zonjić, Prijić, Lainović, Filo, Dado, Stijović, Stanić, Vujošević, Odalović i  mnogi drugi.
Od  osnivanja do danas, u prostorijama Moderne galerije izlagali su najznačajniji likovni stvaraoci iz Crne Gore i inostranstva. Cilj nam je da  predstavimo likovne stvaraoce koji su svojim djelom aktivno učestovali u stvaranju savremene likovne scene kako crnogorske, tako i drugih sredina. Kao posebno značajno ističemo tradicionalno predstavljanje mladih stvaralaca, sa posebnim osvrtom na studente Likovne akademije sa Cetinja.
 
 
Pluća Glavnog grada
 
Pored JU Muzeji i Galerije  Podgorice, Glavni grad ima prelijepo  prirodno okruženje sa svojim sadržajima za ljubitelje zdravog načina života. Tu su Gorica i Ljubović zbog panoramskog pogleda na Podgoricu i okolinu kao i  kanjon rijeke Cijevne na koji bi trebalo gledati kao buduće zaštićeno prirodno dobro.
 
Pored navedenih lokaliteta i institucija, Podgorica ima još institucija i organizacija iz domena civilnog sektora  koje svojim sadržajem i aktivnostima kreiraju kulturni sadržaj građanima i gostima Glavnog grada. Moramo svi zajedničkim naporima dati doprinos da nam Glavni grad bude ljepši, sadrđžajniji i da odiše kulturnim vrijednostima koje traju.